Prehrana djece u vrtiću

Pravilna prehrana od začeća preko dojenačkog perioda i perioda malog djeteta , preduvjet je za optimalan rast i razvoj, a time i za formiranje zdrave odrasle osobe . Zato je ulaganje u taj period jako važno. Nepravilna prehrana pogotovo u fazama intenzivnog rasta utire put većini kroničnih bolesti djece i odraslih koje obilježavaju moderno doba . Radi se o bolestima poput pretilosti , atopijskim i autoimunim bolestima , kao i kroničnim bolestima crijeva . Poveznice između prehrane i kasnijim sklonostima bolestima brojne su i iz godine u godinu su sve izraženije . Pravilna prehrana u ranom djetinjstvu izravno i preventivno utječe na rast te kognitivni i tjelesni razvoj. Pomaže u usvajanju zdravih stilova življenja i stvaranju pozitivnih stavova o očuvanju i unaprjeđenju osobnog zdravlja i zdravlja nacije Zato nam je u cilju stvaranje pozitivnih prehrambenih navika kao i pravovremeno , kvalitetno i razumljivo informiranje o novim spoznajama u prehrani roditelja i djece . Prehrana u dječjim vrtićima se zasniva na stručno – znanstvenim spoznajama , raznovrsna je i adekvatno balansirana. Osim toga, provodi se i kontrolira prema zakonskim propisima - novim preporukama i smjernicama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i prema energetskoj i nutritivnoj potrebi djece o kojoj vrtić skrbi.

Obilježja pravilne prehrane

  • integralne žitarice i njihovi proizvodi
  • punomasno mlijeko i mliječni proizvodi
  • fermentirani i proizvodi s probiotikom
  • mahunarke
  • svježe domaće sezonsko povrće
  • svježe domaće sezonsko voće
  • sušeno domaće voće
  • lako probavljiva mesa
  • svježe začinsko bilje
  • začini - hladno prešano ulje (suncokreta), maslinovo ulje, jabučni ocat, limun, med i drugi začini
  • dovoljna količina tekućine – zdravstveno ispravne pitke vode tijekom cijelog dana
  • dobro izbalansirana i kombinirana prehrana
  • estetski dobro osmišljena (jelo i stol za blagovanje)


Prehrana prilikom boravka u vrtiću mora se osigurati 75% preporučenih dnevnih potreba. Glavne karakteristike glavnog obroka su lako probavljiva mesa, riba i jaja, žitarice, njihovi proizvodi i povrće. Glavne karakteristika međuobroka su svježe i suho voće, povrće, mliječni i fermentirani proizvodi, frapei, namazi od mahunarki i ribe, manji komad kolača i sl.
Tijekom dana dijete djetetu treba osigurati dovoljno u količinu tekućine, najbolje vodu. Količina hrane u obroku/danu ovisi o starosti djeteta jednako kao i sastav obroka i način pripreme jela.

Pomoć djetetu koje ne prihvaća nove namirnice u prehrani

  • hrana djetetu ne smije biti ni „nagrada“, ni „kazna“
  • odrasla osoba (roditelj i odgajatelj) treba biti pozitivan primjer/model djetetu
  • jesti zajedno s djetetom za stolom kada god je to moguće
  • jesti istu vrstu hrane
  • prije uvođenja svake nove namirnice ili jela razgovarati s djetetom o namirnici (razgovor i objašnjenja primjerena njegovoj dobi) i objasniti mu zašto je važno baš to što mu nudimo jesti nove namirnice uvoditi postupno, jednu po jednu, u malim količinama
  • omogućiti djetetu pravo na izbor jela –npr. dvostruki doručak
  • ručak i užinu planirati tako da uz nove namirnice uvijek ima i poznatih
  • preporuka je da dijete treba biti gladno prije „novog“ obroka
  • pozitivno djeluje prije jela i šetnja na svježem zraku
  • ne davati djetetu prije obroka grickalice
  • djetetu dati da samo stavi u tanjur količinu hrane koju želi pojesti
  • voditi brigu o estetskom izgledu hrane –jela, stola i o atmosferi za blagovanje
  • hrana mora biti ugodna oku i nepcu (izgled – miris - okus)
  • povesti dijete u kupnju kako bi samo odabralo ono što bi željelo jesti
  • ponekad djetetu treba dopustiti da samo odabere hranu koju želi
  • dozvoliti mu i uključiti ga u pripremu jela i stola
  • ne požurivati ga za vrijeme jela
  • novo jelo/namirnicu ponavljati više puta (čak osam do deset puta, pa i više),da bi ju dijete prihvatilo
  • ako dijete sjedi za stolom i ne jede, ne davati mu drugo jelo do sljedećeg obroka
  • ne hraniti dijete dok gleda TV, dok je u šetnji i u kolicima
  • uspjeh ćemo najbolje postići da dijete uključimo u aktivnost/pripremu, radionicu…
  • ako dijete jede količinski malo i samo određenu vrstu hrane – „izbirljivo“ je i ne napreduje na težini, treba konzultirati i uključiti liječnika


Razlozi odbijanja hrane

  • razne bolesti
  • rast zubića
  • umor
  • preobilni međuobroci
  • hranjenje neposredno pred glavne obroke


Posebnosti

  • Djeca koja imaju nutritivne alergije koju potvrđuje liječnik potvrdom, imaju jelovnik prilagođen zdravstvenom stanju. U dječji vrtić može se, za djecu sa posebnim ograničenjima/ potrebama unositi samo industrijski pripravljena i pakirana hrana s odgovarajućom deklaracijom.

                                                                                                


2019 Vrtić Siget. Sva prava pridržana.