Kada treba potražiti savjet logopeda

Kao što svaki put kada je dijete ozbiljno bolesno potražite savjet liječnika, a ne čekate da dijete ozdravi, isto tako kada osjetite ili posumnjate da nešto nije u redu s govorom Vašeg djeteta ODMAH potražite savjet logopeda, jer puno je lakše i bezbolnije spriječiti nego ispravljati pogreške.

Mnogi roditelji često su u nedoumici kada prvi put posjetiti logopeda, bilo da je riječ o usporenom ili nerazvijenom govoru, mucanju ili brzopletosti, poremećajima izgovora, poremećajima glasa, poteškoćama u razvoju predčitalačkih vještina.

Roditelji se često pitaju i traže odgovore na pitanje: „Zašto moje dijete ne govori?“. Kada primijete da se dijete, inače uredna razvoja, premalo, pogrešno ili teže verbalno izražava u odnosu na vršnjake, roditelji se nerijetko uspaničare . Uzroke tome traže u tvrdoglavosti , lijenosti ili genetskom naslijeđu. Kada dijete napuni tri godine i krene u vrtić, a roditelji dobiju priliku usporediti govor svog djeteta s govorom vršnjaka, postaju svjesni da im dijete ima pravi problem. Tada je najbolje potražiti savjet logopeda. Važno je što prije krenuti sa savjetovanjem ili čak direktnim tretmanom, jer je dijete često već u toj dobi dovoljno svjesno da se razlikuje od vršnjaka. Sluša, ali ne razumije ili želi odgovoriti, ali mu je izgovor iskrivljen i nerazumljiv, pa se često događa da ga okolina ne razumije. A roditelji se toliko priviknu da odgovarajući na upite počnu nesvjesno podržavati iskrivljen način govora. Upravo zato Vaše dijete može se osjećati nesretno, ljuto, frustrirano, rjeđe priča, a u komunikaciji se počinje sve više oslanjati na geste.

Uloga roditelja u razvoju govora
Kako bi se što bolje stimulirala djetetova govorna komunikacija, važno je da uz logopeda u tretmanu aktivno sudjeluju i roditelji i odgojitelji. Uloga roditelja neizmjerno je važna jer oni s djetetom provode najviše vremena.

Kako roditelji mogu utjecati na postupan razvoj govora svog djeteta?

  • Tijekom prve dvije godine poticati dijete na izgovaranje samoglasnika i na kombinaciju suglasnika i samoglasnika u govoru (ma-ma, ta-ta, ba-ba, pa-pa,...).
  • Djeci od druge do četvrte godine treba se obraćati jasnim i jednostavnim rečenicama, ali i nadograđivati i proširivati ono što su rekla („ Idemo baki.“. „Da, idemo baki“.).
  • Važno je postupno im proširivati rječnik i dati mogućnost da što više prepričavaju događaje toga ili proteklog dana.


Ako kod djeteta primijetite neka druga odstupanja u govoru, kao što su mucanje ili brzopletost, treba što ranije intervenirati.

Uloga logopeda u vrtiću

Logoped je stručna osoba koja se bavi problematikom govorno – glasovno – jezičnih poremećaja:

  • uočava glasovno – govorno – jezične poteškoće kod vašeg djeteta
  • uključuje dijete u logopedske vježbe u sklopu vrtića, ili nerijetko i izvan vrtića
  • po potrebi upućuje dijete na neke od specijalističkih pregleda
  • obavlja savjetodavni rad s roditeljima i odgojiteljima
  • savjetuje roditelje kako postupati s djetetom u cilju pomoći, ublažavanju i otklanjanju poteškoća
  • potiče govorno – jezični razvoj i prevenira poteškoće

Ako je dijete premalo za tretman, barem ćete dobiti logopedski savjet kako se postaviti i reagirati. Mnogi roditelji često upozoravaju dijete: „Ne mucaj!“, „Kako to govoriš?“, što je potpuno neispravno.

Ako Vaše dijete do polaska u školu nema govornih teškoća, ali odgojiteljice u vrtiću primijete da pogrešno drži olovku ili ne može povezati skupinu glasova u riječ (npr. umjesto T-A-T-A kaže KAPA ) i isto tako rastaviti riječ na glasove, potrebno je što prije reagirati i uključiti dijete u tretman. Jer iz takvih teškoća proizlaze teškoće u čitanju i pisanju te disleksija i disgrafija.

Djelatnici Dječjeg vrtića ′Siget′ Vama i Vašem djetetu žele puno sreće i uspjeha na putu k pravilnom govorno – glasovno - jezičnom razvoju.


2019 Vrtić Siget. Sva prava pridržana.